Zbog čega je glagoljaška baština važna za hrvatsku kulturu? Evo nekoliko činjenica o glagoljici:

  • jedan od prvih književnih spomenika pisanih hrvatskim jezikom, u kojem se spominje hrvatsko ime, jest Bašćanska ploča (oko 1100.)
  • najstariji poznati međunarodni diplomatički spomenik pisan hrvatskim jezikom jest Istarski razvod (1275.-1395.)
  • najstariji poznati zakon pisan hrvatskim jezikom je Vinodolski zakon, pisan glagoljicom godine 1288.
  • najstarija poznata inkunabula pisana hrvatskim crkvenoslavenskim jezikom jest Misal po zakonu rimskoga dvora (prvotisak) tiskan godine 1483.
  • najstarija poznata hrvatska početnica za djecu jest glagoljaška početnica tiskana 1527.

 

Jedna od najljepših glagoljičkih knjiga je Misal kneza Novaka iz godine 1368., sada pohranjen u Nacionalnoj knjižnici (bivšoj Dvorskoj knjižnici) u Beču u Austriji. Misal sadrži najstarije poznate hrvatske stihove, pisane glagoljicom. Knez Novak Disislavić iz Krbave pisao je tu knjigu za spasenje svoje duše. Njena prekrasna glagoljička slova poslije su bila korištena kao predložak za pripremu prve hrvatske inkunabule iz godine 1483., Misala po zakonu rimskog dvora, otisnute samo 28 godina poslije Gutenbergove Biblije.

Govori dr. Vesna Badurina Stipčević, Zagreb

Izvori podataka:

  1. Darko Žubrinić: Hrvatska glagoljička bašćina povezana s Likom, Krbavom, Gackom, Modrušom i Senjom, 2001.