Ime Kosinj veže se s latinskim apelativom capsa te je vjerojatno riječ o mediteranskom prežitku s promjenom capsa > cassa, kao u kvarnerskim toponimima Krepsa > Cres ili Apsaros > Osor (tal. Ossaro). U imenu Kosinj/Kosin nalazi se romanski apelativ cassinia/cascina, što je bio nazivak za ‘seoce, zaselak’. Imenica cassinia/cascina toponomizirana je davno, što se očituje u prijelazu romanskoga protoničkog /ă/ u hrvatsko /o/ i u promijenjenom rodu prema kvalifikativu ‘zaselak’, ‘stan’, ‘katun’ ili sl., te kasnije u završnom -inj kao u Ulcinj (: Ulcinium), Sinj (: Olcinium), Mrsinj (: Marsonia) itd. S upravnoga i jezičnoga gledišta zanimljiv je i lički toponim Banj Dvor (na brdu kod Mlakve i Gornjega Kosinja), moguće sjedište bana, vjerojatno od 7. do 10. stoljeća. Odatle se upravljalo, izdavale isprave (usp. Banjpolje, Banji Stol).

Veliki hrvatski kralj Petar Krešimir IV. u svojoj povelji iz 1071. godine obznanjuje da u crkvenu nadležnost Rapske biskupije spadaju i župe Lika, Bužani i Bočać. Jedno stoljeće kasnije, u zaključcima splitskog crkvenog sabora, kaže se da župe Senj, Vinodol, Gacka i Bužani potpadaju pod nadležnost senjskoga biskupa. Jedno od gospodarskih središta Buške župe nalazilo se u Kosinjskoj dolini, koja je tijekom 14. i 15. stoljeća bila dobro naseljena.

Biskup Glavinić, na svom putu po Lici, spominje Kosinj i kao važno crkveno i kulturno središte Like. ‘”Tu su se”, kaže Glavinić, “tiskale prve hrvatske knjige na glagoljici, a kosinjsku tiskaru uništili su Turci. U Kosinju je u dotursko doba stajala velika crkva a uz nju samostan, pa su i te građevine stradale od Turaka.” Topografiju srednjovjekovnog Kosinja moguće je rekonstruirati samo u fragmentima. Na mjestu današnjeg Donjeg Kosinja postojalo je selo Srijani ili Sređani. Na obližnjem brdašcu Basarici ležala je kosinjska crkva sv. Marka. Stanovništvo Srijana činili su feudalni podanici koji su potjecali od potomaka ovdašnjih Slavena i Avara. Njihovi gospodari bili su isprva plemići Kosinjski, koje su sredinom 14. stoljeća zamijenili Frankopani.

Izvori podataka:

  1. Petar Šimunović: Lička toponomastička stratigrafija, Zagreb, 2011.
  2. Izvješće Sebastijana Glavinića, 1695. goodine
  3. Mirko Marković: Kosinj Gornji i Donji