Osoba koju u današnje vrijeme slavimo kao izumitelja tiskarskoga stroja jest Johannes Gensfleisch zur Laden zum Gutenberg. Rođen je između 1394. i 1399. u njemačkom gradu Mainzu. Oko godine 1430. otišao je u francuski Strasbourg, gdje se uz staklarstvo i draguljarstvo bavio i pitanjem tiskarstva. U to vrijeme provodio je i neke tiskarske pokuse, ali nam, na žalost, nisu poznati njegovi prvi načini tiskanja. Godine 1488. vratio se u Mainz. Tada je bio već potpuno zaokupljen mišlju o osnivanju tiskare.

Johannes Gutenberg

Johannes Gutenberg

Za jedan tako velik pothvat bio mu je potreban novac. Odlučio ga je posuditi od bogataša Johanna Fusta, bez obzira na izrazito nepovoljne uvjete posudbe. Uvjeti mu nisu bili važni. U glavi je očito imao sliku tiskare i bio je spreman pristati na sve uvjete, samo da oživotvori tu svoju viziju. Na prvoj tiskanoj knjizi, Bibliji, radio je zajedno s Johannom Fustom i Peterom Schofferom. Učio je ih tiskarskoj vještini i ne sluteći da će ga oni, netom prije dovršenja tiskanja Biblije, tužiti zbog duga i istjerati iz tiskare, preuzevši na sebe sve zasluge oko tiskanje prve knjige. Fust i Schoffer, kao vlasnici tiskare i dobiti, do godine 1502. tiskali su još 15 knjiga.

Jedna od najpoznatijih tiskanih knjiga na svijetu, a svakako prva tiskana, dvostupačna 42-redna Biblija, izašla je godine 1455., nedatirana i bez oznake tiskara na kolofonu. Knjiga ima dva sveska velikoga formata, s tekstom otisnutim u dva stupca i pravo je remek-djelo tiskarskoga umijeća. Najzaslužniji za to djelo, Johannes Gutenberg, u to vrijeme je lutao Mainzom i uporno pokušavao osnovati drugu tiskaru. To mu je uspjelo godine 1460. kada je tiskao Catholikon.

Sudbina, međutim, kao da nikada nije bila sklona autoru jednoga od najvećih svjetskih izuma. I druga mu tiskara biva uništena; ovoga puta krivac je rat koji je godine 1462. otjerao Gutenberga u progonstvo. Svi stanovnici Mainza, među kojima su bili mnogobrojni tiskarski majstori, bili su rastjerani. Sa sobom su u izbjeglištvo ponijeli i tajnu tiskarstva koja se tako proširila i osvojila Europu.

Johann Gutenberg dijelio je sudbinu mnogobrojnih velikih ljudi za koje njihovo vrijeme nije imalo sluha. Umro je siromašan i slijep 3. veljače 1468. Pokopan je u franjevačkoj crkvi u Mainzu.

Izvori podataka:

  1. Povijest pisma i tiskarstva u Europi